← Biblioteka
BLOG 29. ožujka 2024.

Paradoks produktivnosti u građevinskoj industriji

Silueta građevinskog radnika koji postavlja skelu na pozadini narančastog neba
Paradoks produktivnosti u građevinskoj industriji
Paradoks produktivnosti u građevinskoj industriji

—29. ožujka 2024.

Unatoč napretku u drugim industrijama, produktivnost u građevinskom sektoru tek je neznatno porasla. To je ozbiljan problem jer je graditeljstvo velik dio svjetskih gospodarstava. Ovo istraživanje bavi se izazovima produktivnosti u građevinskoj industriji, uspoređuje ih s drugim sektorima, utvrđuje njihove uzroke i predlaže rješenja.

Građevinska industrija velik je dio svjetskog gospodarstva: vrijedi 10 bilijuna dolara i čini 13 % svjetske proizvodnje. Ipak, njezina produktivnost ne raste tako brzo kao u drugim važnim industrijama. Od 1995. do danas prosječna dodana vrijednost po satu rada u graditeljstvu na svjetskoj razini porasla je samo za četvrtinu onoga za koliko je porasla u prerađivačkoj industriji. Taj spori rast posebno je uočljiv u razvijenim zemljama, gdje je produktivnost u nekim slučajevima pala. To uzrokuje velike probleme jer dovodi do viših troškova i kašnjenja koji pogađaju ne samo samu industriju nego i ostatak društva.

Čimbenici koji pridonose problemu produktivnosti

Nisku produktivnost građevinske industrije uzrokuje nekoliko međusobno povezanih čimbenika:

—Rascjepkanost: zbog mnoštva malih, odvojenih tvrtki teško je uspostaviti standarde za radne prakse i tehnologiju.

—Niska dobit: zbog malih profitnih marži teško je ulagati u nove tehnologije.

—Cikličnost: zbog izmjene razdoblja rasta i pada u industriji tvrtke rjeđe ulažu u tehnologiju i opremu.

—Otpor promjenama: zbog kulturoloških razloga, poput sklonosti tradiciji i nepovjerenja prema novome, industrija sporo prihvaća nove tehnologije.

Grafikon: odučavanje kroz rad
Grafikon: odučavanje kroz rad

Grafikon bruto dodane vrijednosti nakon Drugog svjetskog rata jasno pokazuje da je građevinski sektor zastario. Kad bismo dodali i ponderirani faktor onečišćenja, sektor bi prošao još lošije. To znači da su mu potrebne korjenite promjene.

Dilema produktivnosti u usporedbi s drugim industrijama

U usporedbi s drugim industrijama, građevinski sektor sporije prihvaća automatizaciju i digitalizaciju. Djelomično je tome razlog njegova rascjepkana struktura. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama samo 5 % građevinskih radnika radi u velikim tvrtkama, dok je u drugim industrijama taj udio veći. Zbog te rascjepkanosti građevinske tvrtke teže uvode nove tehnologije i prakse koje bi mogle povećati produktivnost.

Osim toga, građevinska industrija općenito ima niske profitne marže, pa je ulaganje u nove tehnologije ili prakse manje privlačno. Nadalje, cikličnost industrije odvraća od ulaganja u kapitalno intenzivne tehnologije jer tvrtke oklijevaju povećavati fiksne troškove na nestabilnom tržištu.

Grafikon globalne produktivnosti
Grafikon globalne produktivnosti

Moguća rješenja i strategije za izbjegavanje problema

Državna intervencija

Vlade imaju veliku odgovornost u tome da pomognu građevinskoj industriji prevladati izazove produktivnosti. Ako osiguraju ravnomjerno ulaganje u građevinske projekte i javnosti predstave svoje planove za budućnost, tvrtke će biti spremnije ulagati u nove tehnologije. Plan National Infrastructure Pipeline u Ujedinjenom Kraljevstvu dobar je primjer kako objavljivanje budućih projekata može dovesti do većih ulaganja u pojedine dijelove sektora.

Standardizacija i propisi

Pojednostavljenje građevinskih propisa i pravila može olakšati ulazak na tržište tvrtkama specijaliziranima za serijsku proizvodnju građevinskih materijala. Razlike u građevinskim propisima među gradovima i državama otežavaju tim tvrtkama rast i razvoj novih ideja. S druge strane, ako svi građevinski propisi slijede iste standarde, moći će se proizvoditi veće količine i općenito poslovati učinkovitije.

Tehnologija i suradnja

Korištenje digitalnih alata i poticanje suradnje među izvođačima mogu donijeti bolje rezultate u gradnji. Ugovori u javnom sektoru u mnogim zemljama predviđaju alate poput informacijskog modeliranja građevina (BIM), što pokazuje kako digitalizacija može poboljšati planiranje, izvođenje radova i timski rad na građevinskim projektima. Osim toga, ugovori se mogu strukturirati tako da potiču brz i povoljan završetak radova, što različitim sudionicima može pomoći da bolje surađuju.

Zaključak

Građevinska industrija suočava se sa složenim preprekama produktivnosti koje proizlaze iz njezinih dugogodišnjih praksi i strukture. Unatoč tim izazovima, ima razloga za nadu. Uz potporu države, standardizaciju propisa i usmjerenost na tehnologiju i partnerstva, industrija može prevladati te prepreke. To je ključno ne samo za graditeljstvo nego i za svjetsko gospodarstvo, jer veća produktivnost u ovom sektoru može donijeti znatne gospodarske koristi. Ubuduće je nužno da država i poduzeća zajednički rade na razvoju učinkovitije, inovativnije i produktivnije građevinske industrije.