Održivom gradnjom do ugljično neutralne budućnosti

Koncept zaštite okoliša u vrtu za djecu.

Svijet već osjeća posljedice klimatskih promjena. Ekstremne vremenske prilike, poput suša, toplinskih valova, obilnih oborina, poplava i klizišta, sve su češće i u Europi. Među ostalim značajnim posljedicama klimatskih promjena su porast razine mora, zakiseljavanje oceana i gubitak bioraznolikosti. Podaci pokazuju da su zgrade među najvećim potrošačima resursa: na njih otpada 50 % svih materijala izvađenih iz prirode, 50 % ukupne potrošnje energije i približno trećina potrošnje vode.

Što je ugljična neutralnost?

Ugljična neutralnost znači da u atmosferu ne ispuštamo više ugljikova dioksida (CO2) nego što ga priroda može apsorbirati. To se postiže smanjenjem emisija CO2 i istodobnim jačanjem prirodnih načina uklanjanja CO2 iz zraka, poput šuma i oceana. Trenutačno ne postoje umjetni ponori koji bi iz atmosfere mogli ukloniti onoliko CO2 koliko ga ispuštaju ljudske aktivnosti. Ugljik pohranjen u prirodnim ponorima vraća se u atmosferu zbog šumskih požara, prekomjerne sječe i promjena u korištenju zemljišta. Da bismo postigli ugljičnu neutralnost, moramo smanjiti emisije CO2 i osigurati da priroda može apsorbirati preostali CO2.

Način života i radne navike promijenili su se, pa je ključno odmah djelovati u suočavanju s klimatskom krizom. To se odnosi na sve gospodarske sektore. Građevinski sektor odgovoran je za 36 % svjetske potrošnje energije i 39 % emisija CO2. Zato je nužno da buduće zgrade budu zelene, a to znači promijeniti način na koji projektiramo svoje domove i urede, kako ih opskrbljujemo energijom i kako ih grijemo. Na globalnoj razini i u svim industrijama održivost i održivi razvoj danas su prioritet. Razmišljanje o održivosti i održivoj gradnji postalo je dio naše svakodnevice. Klimatske promjene nedvojbeno su najveći globalni izazov za održivi razvoj. Naš je izazov uspostaviti zajedničke standarde: održivo, zeleno, niskougljično i ugljično neutralno.

Prednosti održive gradnje za korisnike

Održiva gradnja korisnicima donosi brojne prednosti, među ostalim:

Razlika između niskoenergetske kuće, kuće gotovo nulte energije i pasivne kuće

Niskoenergetske kuće, kuće gotovo nulte energije i pasivne kuće tri su vrste energetski učinkovitih zgrada koje se razlikuju po potrošnji energije za grijanje i hlađenje. Sve tri vrste kuća projektirane su tako da smanjuju toplinske gubitke kroz ovojnicu zgrade, iskorištavaju prirodno svjetlo i ventilaciju te koriste obnovljive izvore energije.

Iz tablice je vidljivo da je kuća gotovo nulte energije energetski učinkovitija od niskoenergetske kuće: za rad troši manje energije i veći udio te energije dobiva iz obnovljivih izvora. Pasivna kuća energetski je učinkovitija od kuće gotovo nulte energije jer ima bolju toplinsku izolaciju i zrakonepropusnost ovojnice zgrade te učinkovitiji sustav ventilacije s povratom topline. Pasivna kuća uz to je bolje usklađena s međunarodnim standardima pasivne gradnje. Iako je gradnja kuća gotovo nulte energije i pasivnih kuća skuplja od gradnje niskoenergetskih kuća, razliku nadoknađuju uštede na troškovima grijanja i hlađenja te moguće subvencije ili poticaji za korištenje obnovljivih izvora energije.

Zaključak

Za postizanje ugljične neutralnosti potrebno je smanjiti emisije stakleničkih plinova, što uključuje promjenu načina na koji planiramo, gradimo i koristimo zgrade. Održiva gradnja, koja uzima u obzir racionalnu uporabu energije, smanjenje emisija, učinkovito korištenje resursa i zdravo unutarnje okruženje, ključna je za postizanje ciljeva održivog razvoja i ublažavanje klimatskih promjena. Naš cilj mora biti građevinska industrija koja nije samo održiva, nego pridonosi i boljoj kvaliteti života. To uključuje zdravo i ugodno unutarnje okruženje za sve korisnike. Zajedničkim naporima možemo postići ugljičnu neutralnost i izgraditi budućnost koja je prijateljska prema okolišu i budućim naraštajima.